Izleti

KASTAV: Gradić stvoren za odmor

on

Na uzvisini od 365 metara nad morem, okružen srednjovjekovnim zidinama sa šest kula i s neodoljivim pogledom na Kvarnerski zaljev, dočekat će vas Kastav. Na prvi pogled sličan svim primorskim gradićima, ali…

Zbog svog dobrog položaja, blizine moru, mediteranskog šarma te niza atrakcija i zanimljivosti Kastav je podjednako atraktivna destinacija za duži odmor, kao i za vikend-bijeg od užurbane svakodnevice.

Kastav je izgrađen kao utvrda s 9 kula na brdu visokom 365 metara. Nalazi se na sjeveru hrvatskoga Jadrana, na najsjevernijem dijelu Kvarnerskoga zaljeva, 10 kilometara zapadno od Rijeke i 6 kilometara sjeverno od Opatije.

lokina kastav

Srce Kastva je Lokvina, glavni gradski trg. Od početka se XV. st. na tome mjestu nalazi stari Kaštel, u kojemu su prebivali kapitani – namjesnici koji su u ime vlasnika upravljali Kastvom i cijelom gospoštijom. Trg je dobio ime po lokvi u kojoj se skupljala kišnica za potrebe grada. U toj su lokvi Kastavci 1666. godine utopili kapitana Morellija. Prema predaji, on je htio ubirati desetinu od poljoprivrednih proizvoda (leća, i dr.), što se protivilo kastafskom zakonu. Nezadovoljni Kastavci se pobuniše, uhvatiše kapetana i utopiše ga u lokvi. Nakon toga, kada se o tome vodila rasprava, svi su bili složni i zajednički prihvatili krivicu: “Svi smo ga, i ja i moj brat i od mojega brata brat i sudac Kinkela i svi do vragu teha, još ga j’stara Mare preslicun v rit badnula.”

Povijest Kastva seže daleko u prethistorijsko doba, o čemu svjedoče brojni arheološki nalazi. Vrijedno je nalazište ilirska nekropola pronađena u vrtači Mišinci podno Kastva. O srednjovjekovnoj živosti na području Kastavštine svjedoče do danas očuvani vrijedni spomenici – gradski Kaštel, gradska Loža i Volta, crkva sv. Jelene Križarice, Trg Lokvina, ruševna Crekvina i crkvica Sv. Trojice… U davna se vremena kastavska gospoštija protezala sve do obronaka Učke, pa su i Veprinac i Mošćenice bili dijelom Kastavskoga kapitanata.

Što posjetiti?

• Osojnakova kotlarija u Kastvu – otvorena je 2007. godine u prostoru nekadašnje kotlarske radionice. Prikazuje alat i opremu radionice, a izloženi su i kotlarski proizvodi. Osojnakova kotlarija jedna je od rijetkih i najpoznatijih radionica posljednjeg kastavskog majstora kotlara Milka Osojnaka u ovom dijelu Hrvatskog primorja. U njoj su se izrađivali kotlarski proizvodi od bakra – razni kotlovi za kuhanje rakije, suđe za poljoprivredu te predmeti za domaćinstvo, kotlići, pinjate (veći plosnati tanjuri), sure (tave), kablovi i manji pribor. Osojnakova kotlarija je sačuvana u netaknutom stanju sa starim mijehom, ognjištem i nakovnjem te zbirkom alata i artefaktima majstora Milka Osojnaka.

• Vikotova bačvarija u Kastvu – otvorena je 2003. g. u prostoru nekadašnje bačvarske radionice – bačvarije u kojoj je postavljena izložba alata za pravljenje bačava i ostalog drvenog suđa te proizvodi bačve, bačvice, barilce, kablovi i drugo.

• U Idičinoj peknjici u Pelinima je izložena krušna peć na drva – peknjica. Peknjica je stara sto godina te se u njoj i danas može peći kruh. Drvo bi u naramcima na leđima donosile kastavske žene iz obližnje šume Loza. Ugled pekara procjenjivao se okusom, izgledom i cjelokupnom kvalitetom kruha te urednošću i čistoćom pekarnice. Kao vrsnu pekaricu i kuharicu kastavci pamte još uvijek Idu – Idicu Bačić koja je dugi niz godina pekla kruh u svojoj peknjici u Pelinima. Prvenstveno njoj u spomen i svim kastavskim majstorima pekarima sačuvan je ovaj autentični prostor – Idičina peknjica – kao jedan od niza mićih (malih) zavičajnih muzeja u Kastvu.

• Muzejska zbirka Kastavštine – izdvojena je zbirka Pomorskog i povijesnog muzeja Hrvatskog primorja Rijeka. Smještena ponad gradskih vrata – volte u Kastvu. Otvorena je 1981., a obnovljena 6.6.2005. g. Bogat i raznovrstan postav Zbirke s oko sedamsto vrijednih predmeta arheološkog, etnografskog, kulturno – povijesnog i povijesnog sadržaja, poziva na put kroz baštinu Kastva i okolice, u vremenskom rasponu od pretpovijesti do sredine 20. stoljeća.

 

Crekvina

kastav_crekvina

Kastavska Crekvina je najveća crkvena građevina na našoj obali Jadrana. Danas je ruševina. Izaziva prijepore stoga što je nejasno kad je podignuta, odnosno kada je i u kakvim okolnostima srušena.

Kastavska Crekvina najveća je crkva na našoj obali Jadrana, građena u neposrednoj blizini velike kastavske Zborne crkve sv. Jelene križarice, Crekvina je bila dugačka 50 metara, široka 20 m te isto toliko visoka. U nju je moglo stati više od 3.000 vjernika! Na svakoj strani crkve bilo je po pet kapelica. S glavnim žrtvenikom bilo u njoj 11 oltara. Veličina dostojna katedrale.

Komentari

Možda vas zanima još...

You must be logged in to post a comment Login

Translate »