Gradovi i mjesta

Banjole

on

Banjolci su oduvijek bili vezani uz more i ribarenje. Zato su i danas ovdje najbolji riblji restorani. Stara je istina da se najbolja riba jede kod ribara. Oni koji žele sami pripremati ribu valja im se s prvim zrakama sunca uputiti u portić, sačekati ribare i kod njih nabaviti svjež ulov. Ako ste smješteni kod ribara, možda ćete imati priliku pridružiti mu se i doživjeti nezaboravno iskustvo na moru.

Od cca tisuću stanovnika ovog sela gotovo se svi bave turizmom. Osim apartmana u obiteljskim kućama, ponuda Banjola izdvaja se s malim obiteljskim kampovima kapaciteta do 30 osoba. Uz more u borovoj šumi s pogledom na otočiće smješten je i veći kamp s nizom sportskih i zabavnih sadržaja.

Sportašima i rekreativcima u selu su na raspolaganju jedan travnati nogometni teren i četiri teniska terena. U Banjolama cijele godine rade privatni vrtić, prodavaonice, benzinska crpka i praonica automobila. Otvorene su i dvije privatne liječničke ordinacije – neurološka i okulistička.

Povijest Banjola i okolice datira još iz brončanog doba. Naime u blizini, na brežuljku Bumbište, su pronađeni tumulusi, drevna grobna mjesta prapovijesnih stanovnika, i brončani bodež koje je u ono vrijeme bio atribut vojskovođe pa se nagađa o važnosti ovog mjesta iz tog razdoblja. Rimska vladavina donosi civilizacijski napredak, razvitak poljoprivrede i doseljavanje važnijih stanovnika tog vremena. Iz tog vremena pronađeni su ostaci rimskih vila u uvali Paltana ali i termi-rimskog kupališta odakle su Banjole i dobile svoje ime. Naime, latinski naziv mjesta bio je Balneolum minus-u prijevodu malo kupalište. U dolini Centinera pronađeni su ostaci rimskog naselja dok su u Rupicama pronađeni ostaci nekadašnjih rimskih kamenoloma, fragmenti kapitela, sarkofaga i neobrađena statua.

U srednjem vijeku je zapisano da je tadašnja kontrada Banjole u to vrijeme pripadala zavičajnom području Pomera, nakon što ju je car Corrado II poklonio pulskim biskupima. Zatim dolazi u ruke obitelji Jonatasi, a nešto kasnije obitelji Castropola. U 15.stoljeću, uz ostale nedaće, ratove i pljačkanja, stanovništvo napada kuga, većina ih umire, radi čega predio Banjola postaje neplodan i zapušten. Radi toga je poglavarstvo, poštujući pri tome “biskupska prava”, zaplijenilo zemljišta i predalo ih 1585. godine novim vlastelinskim obiteljima nastanjenim na području Pomera a istarski providur Renier raspodijelio je banjolske oranice i pašnjake obiteljima iz Premanture. Za vrijeme vladavine Italije, kao i u ostatku Istre, živjelo se teško, sve do oslobođenja ovih krajeva, kada Banjole postaju dio tadašnje Jugoslavije i 1991.godine dijelom Hrvatske.

Komentari

Možda vas zanima još...

You must be logged in to post a comment Login

Translate »